Podeli

Zašto poljoprivredni proizvođači ne mogu iskoristiti IPARD sredstva?

Za makedonske poljoprivrednike i proizvođače hrane, IPARD programom u periodu 2007-2013 predviđena su 40 miliona eura iz fondova Evropske Unije. Agencija za finansijsku potporu poljoprivrede i ruralni razvoj odgovorna je u Makedoniji za upravljanje tim sredstvima. Ista je dobila akreditaciju u 2009 godinu.

No, kako se koriste ova sredstva, zaključite sami. Za 2 godine, objavljena su 5 javnih poziva za korišćenje sredstava. Zaključeni su 125 ugovora za dobijanje 7 milijuna eura iz IPARD programa. Do sada su isplaćeni samo 1,4 milijuna eura. Uglavnom, odnos vlastitih sredstava prema IPA kofinansiranja je 50:50, osim ako nisu ispunjeni uslovi za veći stepen kofinansiranja u okvir programa.

Ima puno komentara zašto su iskoristeni samo 1,4 milion eura. Među ostalim problemima kod apliciranja i korišćenja IPARD sredstava, ostaju i dalje neke poznate prepreke kao:

  • Neposedovanje dokumenata kojim su uređeni imovinsko-pravne odnose poljoprivrednih proizvođača;
  • Nedostatak sredstava za investicije i nepovjerenje banaka za finansiranje projekata u primarnoj poljoprivednu proizvodnju;
  • Nedostatak interesa poljoprivrednih proizvođača i kompanija zbog nepoznavanja mogućnosti IPARD fondova;
  • Nedostatak znanja o suvremenim upravljanjem farmom (farm management) i neadekvatne edukacije proizvođača u ruralnim područjima.

Urađene su brojne edukativne kampanje za poljoprivrednike i kompanije kako bi se steklo znanje i veštine u procesu apliciranja za IPARD sredstva. Ali biti dobar proizvođač, nije isto i biti dobar trgovac, finansijer i menađer koji će voditi biznis proizvodnju i osigurati finansiranje.

I tu se uključuju konsultanti koji pripreme poslovni odnosno biznis plan kao deo aplikacije za IPARD fondove. No dali je tako lako ostvariti poslovni plan, ako je isti rađen u nekoj kancelariji i isti se bazira na propisani obrazac sa puno copy-paste delova?

Ne, uopšte nije lako. Nije dovoljno da se samo pripremi poslovni plan, već poljoprivrednici i kompanije trebaju dobro znati taj poslovni plan i da su u mogućnosti da poseduju znanje da realiziraju poslovni plan. Ako kako da ga realiziraju, kad je isti napravljen u kancelariji bez dovoljno konkretnog rada na terenu? I kako riješiti probleme koji su navedeni u aplikaciji, bez prisutnosti na terenu?

Đaba bilo toliko edukacija realiziranih od raznih projekata i od strane državnih institucija, kad te edukacije nisu usmerene na rješavanje konkretnih problema i nisu sastavni deo života proizvođača u rješavanju njihovih problema. Koliko konsultanata koji pružaju obrazovne obuke i koji spremaju poslovni plan je stvarno na terenu? Pa zato nemojte se čuditi i biti iznenađeni što je iskorišteno samo 1,4 milijuna eura od  40 milijuna eura raspoloživih sredstava?

Ostavite komentar