Poreklo i tradicija
Poreklo prehrambenih proizvoda je od velikog značaja za označavanje višeg kvaliteta na tržištu jer oznake porekla garantuju da specifičnost i kvalitet proizvoda nastaju u spoju prirodnih resursa (klime, zemljišta, posebne rase, sorte itd ) i tradicije, znanja i veština koje se prenose generacijama.
KONFERENCIJA „Poreklo i tradicija – proizvodi sa oznakama geografskog porekla“
U Srbiji je do sada 24 poljoprivredno prehrambenih proizvoda dobilo zaštitu oznake geografskog porekla od kojih je 12 promovisano kroz štampani i web materijal: osam je registrovanih imena porekla (Ariljska malina, Futoški kupus, Homoljski med, Staroplaninski kačkavalj, Sremski kulen, Užička goveđa pršuta, Leskovački ajvar, Petrovska klobasa), dok su četiri u procesu zaštite oznake porekla (Sjenički sir, Zlatarski sir, Sjenički sudžuk i Pirotski kačkavalj).
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Izrada Tradicija i poreklo projekta omogućena je uz pomoć američkog naroda preko Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID). SEEDEV d.o.o. je u potpunosti odgovoran za sadržaj ove brošure Tradicija i poreklo: proizvodi sa oznakama geografskog porekla, koji ne mora nužno odražavati stavove USAID-a ili vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Zašto proizvodi sa geografskim oznakama porekla
Za proizvođače geografske oznake porekla omogućuju:
|
Za potrošače garantuju:
|
Vrste zaštite proizvoda sa OGP
Proizvodi sa oznakom geografskog porekla mogu da dobiju dve vrste zaštite:
Ime porekla (PDO skraćenica na engleskom) koje je je geografski naziv zemlje, regiona ili lokaliteta, kojim se označava proizvod koji odatle potiče, čiji su kvalitet i posebna svojstva isključivo ili bitno uslovljeni geografskom sredinom, uključujući prirodne i ljudske faktore i čija se proizvodnja, prerada i priprema u celini odvijaju na određenom ograničenom području.
Geografska oznaka (PGI skraćenica na engleskom) koja identifikuje određeni proizvod kao proizvod poreklom sa teritorije određene zemlje, regiona ili lokaliteta sa te teritorije, gde se određeni kvalitet, reputacija ili druge karakteristike proizvoda suštinski mogu pripisati geografskom poreklu i čija se proizvodnja i/ili, prerada, priprema odvijaju na određenom ograničenom području.
U Evropskoj uniji postoji i treći oblik zaštite: Garantovano tradicionalni specijalitet (TSG skraćenica na engleskom) koji se odnosi na zaštitu tradicionalnih jela i specijaliteta specifičnih za određeno područje, ali taj način zaštite još uvek nije prepoznat kod nas.
Kako da zaštitimo oznaku geografskog porekla?
Ako se prvi put ustanovljava ova oznaka, kao potpuno novo pravo, pokreće se postupak pred Zavodom za intelektualnu svojinu.
Postupak za podnošenje zaštite po važećem zakonu može da pokrene svako domaće fizičko i pravno lice, njihova udruženja, privredne komore, opštine, državni organi itd… kao i strana fizička i pravna lica ukoliko ispune određene uslove.
Dobra praksa u Evropi i svetu podrazumeva da se proces pokreće isključivo od strane udruženja proizvođača a ponekad se insistira i na njihovoj reprezentativnosti (na primer: da uključuje sve učesnike u tržišnom lancu i to u većinskom procentu).
Dokumentacija za registraciju oznake geografskog porekla u najkraćem sadrži:
1) Zahtev za registrovanje;
2) Opis geografskog područja;
3) Podatke o specifičnim karakteristikama proizvoda u vidu elaborata ili specifikacije
Elaborat ili specifikacija (code of practice) je dokument koji uspostavlja pravila za koriscenje oznake geografskog porekla i definiše dobrovoljni “standard” tj. korake, postupke za proizvođače koji žele da proizvod plasiraju na tržište.
Definisanje zajedničkih pravila proizvodnje – sa svim kritičnim postupcima je suština uobli
avanja standarda za taj proizvod. Ta pravila moraju da budu:
- Garant specifičnog kvaliteta proizvoda – da je proizvod moguće razlikovati od sličnih
- Konkretna i merljiva – da na osnovu njih i potrošači i ocenjivači mogu da procene njihovu primenu
- Otvorena i dostupna svim proizvođačima u regionu – čime se ispunjava priroda kolektivnog vlasništva ovog standarda
Elaborat-specifikacija sadrži sve odrednice proizvoda na osnovu kojih ga razlikujemo od ostalih i to:
a) Podatke o podnosiocu prijave imena porekla
b) Geografski naziv koji se štiti
c) Informacije o ustaljenom načinu i postupku proizvodnje proizvoda;
d) Podatke o posebnim svojstvima i kvalitetu proizvoda (senzorna svojstva, fizičkohemijska svojstva itd.)
e) Objašnjenje uzročne veze izmedju kvaliteta i područja
f) I niz drugih priloga (dokaz o poreklu i kontroli proizvoda i sirovina, način obelezavanja proizvoda, pravo korišćenja oznake itd…)
Sertifikacija od strane nezavisne organizacije je najčešći i uobičajen način verifikacije kvaliteta proizvoda sa geografskim oznakama porekla. Princip SLEDLJIVOSTI je od izuzetnog značaja za uspostavljanje veze proizvoda i teritorije, a u slučaju proizvoda sa geografskim oznakama porekla omogućuje da se identifikuju koraci u proizvodnji – od karakteristika i porekla sirovine pa do samih potrošača – i da se ustanovi da se u potpunosti poštuju odredbe definisane u elaboratu/specifikaciji.
U Srbiji je sistem sertifikacije proizvoda sa geografskim oznakama porekla u uspostavljanju, a nakon njegove aktivacije, svi proizvodi će biti označavani kontrolnim markicama koje će izdavati Ministarstvo poljoprivrede.
Za detaljnije informacije konsultovati Zakon o oznakama geografskog porekla RS, ili sajt Zavoda za intelektualnu svojinu www.zis.gov.rs, kao i Grupu za kvalitet Ministarstva poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede (www.minpolj.gov.rs)
Oznaka geografskog porekla kao jedinstveni dobrovoljni standard
Specifičnost proizvoda sa oznakama geografskog porekla je da za svaki od proizvoda govorimo o posebnom standardu, koji ostavlja prostor za LIČNI PEČAT PROIZVOĐAČA. Elaboratom (code of practice) je uobičajeno da se proizvod definiše na način da se dozvoljava proizvođačima da ispolje veštinu i dugu (porodičnu) tradiciju u proizvodnji tako što će pribeći “malim tajnama” tokom nekog od koraka proizvodnje, pritom ne ugrožavajući specifične karakteristike proizvoda (to je, na primer, količina ili razmer određenih začina, momenat ocenjivanja kad je proizvod gotov, itd). Time se ovi proizvodi i razlikuju od “standardizovanih industrijskih” proizvoda, a potrošaču je ostavljeno da prema svom ukusu bira i proizvod i proizvođača.
Pre odlučivanja na registraciju zaštite geografskog porekla potrebno je napraviti detaljnu analizu tržišnog lanca proizvoda, činilaca i potencijala na trzištu. To je važno jer efikasno upravljanje, plasman, a naročito ostvarivanje dodate vrednosti zavise od kolektivne strategije, načina upravljanja kvalitetom i efikasnosti partnerstva između proizvođača i svih aktera na datoj teritoriji.
Formiranje lokalne organizacije proizvodjača, koja bi obezbedila ne samo koordinaciju aktivnosti, već i poštovanje jednobraznosti postupka proizvodnje prvi je korak u pravom smeru.
Zaštićene oznake geografskog porekla – poljoprivredno prehrambeni proizvodi
- Goveđa užička pršuta
- Svinjska užička pršuta
- Užička slanina
- Sremski kulen
- Sremska domaća kobasica
- Sremska salama
- Požarevačka kobasica
- Rtanjski čaj
- Krivovirski kačkavalj
- Homoljski ovčji sir
- Homoljski kravlji sir
- Homoljski kozji sir
- Kladovski kavijar
- Petrovska klobasa
- Leskovačko roštilj meso
- Valjevski duvan čvarci
- Svrljiški kačkavalj
- Futoški sveži i kiseli kupus
- Homoljski med
- Ariljska malina
- Svrljiški belmuž
- Staroplaninski kačkavalj
- Leskovački domaći ajvar
- Fruškogorski lipov med
- Kačerski med